Svake godine suočeni smo uobičajenom praksom nasipavanja gradskih plaža prije ljeta. No razmišljamo li o posljedicama nasipavanja i betoniziranja plaža za prirodu? Neke od njih su svakako ugibanje biljnih i životinjskih vrsta koji uz more i u moru žive. Nasipavanje obale i mora zatrpava se morsko dno pri čemu neki morski organizmi gube svoje prirodnog staništa, a oni nepomični ugibaju. Time utječemo na bioraznolikosti priobalja tj. smanjenje iste, čime utječemo i na kopnene životinje, poput ptica koje se hrane ribom i drugim morskim organizmima.
BItno je suočiti se i s drugom devastirajućom posljedicom – nestankom pluća mora Posidonie oceanice. Hektar njene livade istovjetan je i 14 hektara šume Amazone dnevno po proizvodnji kisika. Njene livade štite mnoge morske organizme i zajedno čine vrlo značajan i složen ekosustav. Zajedno sa Školjkaši, puževi, drugi beskralježnjaci i Posidonia zajedno filtriraju morsku vodu, čime doprinose prozirnosti mora, zato nasipavanjem morskog dna, ona se povlači i nestaje.
Posidonia morska je cvjetnica, koja s razlogom nosi titulu „pluća mora“. J Guste livade posidonije svojim korijenjem stabiliziraju sediment dok listovima umanjuju energiju valova čime spriječavaju odnošenje materijala s plaža i djeluju kao “prirodne čuvarice plaža”, što smo naglašavali i u sklopu kampanje Postani čuvar posidonije.
Što ti možeš učiniti?
1. Razmisli o budućnosti.
2. Zagovaraj i izaberi alternativna rješenja.
3. Planiraj.
4. Informiraj se.
5. Aktiviraj se i prijavi!
6. Putuj održivo i razmišljaj o zelenom turizmu
7. Pročitaj cijeli članak na stranici Sunca
